Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek

7.jpg
60 godina GISKO

GISKO: 1949.-2009.

U 2009. godini obilježavamo  60. rođendan Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek – najveće i najznačajnije javne knjižnice Grada Osijeka, Osječko-baranjske županije i regije Slavonije i Baranje.

Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek osnovana je 8. veljače 1949. godine odlukom Gradskog narodnog odbora grada Osijeka kao gradska knjižnica, nastavljajući tradicije javnih, pučkih knjižnica i čitaonica grada Osijeka od sredine 19. do prve polovine 20. stoljeća.

Osnivanjem Sveučilišta u Osijeku 1975. godine Gradska knjižnica Osijek, jedan od osnivača, proširuje svoju djelatnost i preuzima funkcije i zadatke središnje sveučilišne knjižnice mijenjajući naziv u Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek.

Od osnutka do danas Knjižnica djeluje s osnovnim ciljem osiguravanja dostupnosti svih vrsta informacija: znanstvenih, obrazovnih, stručnih, kulturnih i drugih te pružanja ostalih knjižničnih usluga najširem krugu stvarnih i potencijalnih korisnika – građana Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije, studenata, profesora, znanstvenih, stručnih i ostalih djelatnika Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Namjera nam je tijekom 2009. godine nizom prigodnih programa i sadržaja, namijenjenih djeci, mladima i odraslima – korisnicima Knjižnice, kao i svim građanima Grada Osijeka svečano obilježiti ovu značajnu obljetnicu.

Središnje mjesto proslave zauzima ciklus od 6 izložbi, skupnog naslova: 6x10=60 : povijest književnosti Osijeka i Slavonije u 6(0) slika koje prate književno stvaralaštvo i pismenost na prostoru Slavonije, od početaka do suvremenosti s posebnim naglaskom na književnost u Osijeku:


Književni iskoni: od početaka pismenosti do Janusa Pannoniusa prva je izložba ciklusa, tematski usmjerena ishodištima pismenosti i književnosti na tlu Slavonije te oslikava nekoliko razdoblja u spomenutom vremenskom okviru: od najranijih zapisa, preko pisane riječi u crkvama i samostanima te svjetovne pisane riječi u razdoblju srednjovjekovlja, humanizma, renesanse pa do potpadanja Osijeka i Slavonije pod vlast Osmanskog Carstva. Središnji dio izložbe posvećen je  Janusu Pannoniusu, biskupu, banu i urotniku, njegovom književnom radu i djelovanju na renesansnom dvoru Matijaša Korvina.

Izložba je održana u sklopu Mjeseca hrvatske knjige 2008. godine, najznačajnije manifestacije vezane uz knjigu, književnost, nakladništvo i knjižničarstvo u Republici Hrvatskoj.

 

Svećenici, učitelji, književnici: književnost 17. i 18. stoljeća druga je izložba ciklusa koja predstavlja i oslikava nekoliko razdoblja u spomenutom vremenskom okviru – razdoblje turske vladavine Osijekom, preko 17. stoljeća i baroka, 18 stoljeća i klasicističko-prosvjetiteljskih tendencija u književnosti pa sve do početka Hrvatskog narodnog preporoda. Ona govori o najznačajnijim slavonskim književnicima ovoga razdoblja: Antunu Kanižliću, Matiji Antunu Relkoviću, Matiji Petru Katančiću, Emeriku Paviću, Vidu Došenu, Antunu Papušliću, Antunu Josipu Turkoviću i drugima te o znamenitim osječkim tiskarama ovoga razdoblja – franjevačkoj i Divaldovoj, tiskarama koje su uvelike pridonijele kulturnom preporodu Slavonije.


Izložba je otvorena 9. veljače 2009. godine.

 

Iliri iz Slavonije: književnost u doba Hrvatskog narodnog preporoda treća je izložba ciklusa koja vremenski obuhvaća razdoblje od godine 1809.  kada je Osijek svečano proglašen slobodnim i kraljevskim gradom u Austro-Ugarskoj Monarhiji i kada je počelo novo razdoblje njegova razvitka pa sve do osamdesetih godina 19. stoljeća. Ovo je razdoblje kada se u Slavoniji i Osijeku razvija prostor pučkog čitateljstva, kada se osnivaju ilirske čitaonice, povećava broj škola i učilišta, a osječka Divaltova galaksija dobija i prateće tiskare u drugim slavonskim gradovima. Ovo je razdoblje kada uz svesrdnu potporu biskupa Josipa Jurja Strossmayera djeluju slavonski ilirci: Mato Topalović, Juraj Tordinc, Luka Botić, Antun Mihalić, Mijat Stojanović, Stjepan Marjanović, Josip Freudenreich.

Izložba je otvorena 11. svibnja 2009. godine.

 

Otvorenost, a ne posebnost: književnost Osijeka i Slavonije na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće četvrta je izložba ciklusa koja govori o razdoblju tijekom kojega je, unatoč nepovoljnim političkim prilikama, Osijek doživio snažan gospodarski i kulturni razvoj. Građani su Osijeka uvijek slijedili europski stil i modu u urbanizmu, arhitekturi, slikarstvu, kiparstvu i primijenjenoj umjetnosti, pa tako i u književnosti. Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće slavonska književnost kao zaseban organon prestaje postojati, a Osijek prerasta u središte i izvorište novih snaga u korpusu novije hrvatske književnosti. Razdoblje je to u kojemu se osniva Hrvatsko đačko književno društvo Javor te Klub hrvatskih književnika. Među kulturnim i književnim stvaraocima i pregaocima ističu se:  Isidor Iso Kršnjavi, Ferdo Živko Miller, Josipa Glembay, Jagoda Truhelka, Lujo Varga Bjelovarac, Rudolf Franjin Magjer, Victor von Reisner i drugi.

Izložba je otvorena 15. rujna 2009. godine.

 

Između tri rata: književnost Osijeka i Slavonije od 1919. do 1991. godine peta je izložba ciklusa koja predstavlja i oslikava nekoliko razdoblja u spomenutom vremenskom okviru – razdoblje monarhističke Jugoslavije, razdoblje Drugog svjetskog rata, razdoblje socijalističke Jugoslavije te razdoblje u kojemu je Hrvatska proglasila svoju neovisnost i u kojemu su Osijek i Slavonija već slutili rat. Književnici Osijeka i Slavonije uklopili su se u hrvatsku književnu tradiciju ovoga politički burnog razdoblja, a žanrovsko područje u kojem su najviše obogatili hrvatsku književnost ovoga razdoblja jest poezija. Razdoblje je ovo u kojemu stvaraju : Dobriša Cesarić, Dragutin Tadijanović, Miroslav Slavko Mađer, Zlatko Tomičić, Boro Pavlović, Zvonko Maković, Delimir Rešicki, Mirko Jirsak, Mato Hanžeković, Josip Horvat, Matko Peić, Dubravko Jelčić, Stjepan Čuić, Drago Kekanović, Zlata Kolarić-Kišur, Grigor Vitez, Stjepan Jakševac, Branko Hribar, Anto Gardaš, Stjepan Tomaš i drugi.
Izložba je otvorena 27. studenoga 2009. godine.

 

Suvremeni trenutak: književnost Osijeka i Slavonije na početku 21. stoljeća